Zagreb, Galerija SC, 6. veljače 2014.

Otvorenje izložbe Danijela Žeželja performansom ZOO: slikarska izvedba uz zvučnu sliku Damira Martinovića, Ivanke Mazurkijević i Bojana Grujičića. Ostvarena slika uz ostale segmente izložbe Babilon može se vidjeti u Galeriji SC do 22. veljače.

https://vimeo.com/86102034

Babilon u Galeriji SC sastoji se od tri dijela: 92 originala grafičke novele Babilon, projekcije 8 animiranih filmova nastalih kao dio multimedijalne predstave Brooklyn Babylon i serije od 8 grafika (giclée printova) koje su reprodukcije originalnih akrilik slika na dasci, nastalih u procesu izrade animacija.

Brooklyn Babylon (multimedijalna predstava nastala u suradnji sa skladateljem i dirigentom Darcy James Argue-om i njegovim orkestrom Secret Society) je projekt čiji potpuni oblik obuhvaća umjetnikov slikarski performans i pratnju orkestra uživo i kao cjelina svjedoči o neuobičajenoj protežnosti Žeželjevih radova koji izlaze iz domene grafika, crteža, slika ili novela i ulaze u sasvim novu dimenziju multimedijalnog, vremenskog, događajnog, participativnog.

Babilon je podjednako tragična koliko i optimistična priča o otporu instrumentalizaciji i oslobađajućoj kreativnoj „delikvenciji“, smještena u prostor i vrijeme, s ubačenom tek pokojom dekontekstualiziranom varkom, čarolijom starih filmova i dječjih slikovnica. U konačnici, radi se o potrebi da se progovori, ukaže, upozori ili tek uprizori svijet kojeg gledamo oko sebe, no ne nužno i vidimo, kao i svakodnevnu magiju kreativnog, moralnog i društveno odgovornog djelovanja koju treba živjeti.

(iz teksta Marije Borovičkić za katalog izložbe)

Žeželj novelu Babilon uokviruje različitim simbolima, poput miroljubivih konjića na vrtuljku i prijateljskih lica Bezdomnijevih susjeda, nasuprot divljaštvu prikazanom slikom ralja snažnih bagera koji razaraju susjedske dućane i stanove. Zgrada s tornjem demonskog izgleda čini se više zlokobnom nego obećavajućom i izgleda kao da će brutalnom silom napasti nebesa. Nacrtana je u kontrastu s vedrim prizorima, kao što su simbolički balon kojeg pušta Bezdomnijeva unuka i slika galebova koji lete nad obzorom obale gdje izrasta izmješteno naselje. (...) Žeželj je umjetnik čije priče pričaju jezikom slika sposobnih da protresu našu društvenu osviještenost. Babylon je inspirativni primjer snage grafičke novele bez teksta koja se uspješno obraća svakom čitatelju ponaosob, i to na svim kontinentima.

(iz uvodnog teksta Davida A. Berone grafičkom albumu Babilon)

_____________________

iz razgovora N.K. s Danijelom Žeželjom za tportal, 2/2014:

 
U zagrebačkom SC-u predstavit ćete radove sa svog posljednjeg albuma Babilon koji je sastavljen isključivo od slika. Je li lišavanje teksta u kontekstu stripa nešto što vas trenutačno zaokuplja i u kojoj mjeri je riječ, a u kojoj mjeri slika ishodište vašeg stvaralaštva?

Meni je ishodište uvijek slika - pričati priču bez teksta i isključivo kroz slike nadovezuje se na prethodni strip album 'Industrijski' u kojem također nema teksta. Prve grafičke novele bez riječi pojavile su se prije stotinjak godina (grafičari kao što Frans Masereel i Lynd Ward), ali tradicija naracije u slikama seže povijesno daleko dalje od tiskanog stripa - pećinski crteži i egipatski reljefi su uvijek bili narativni i prenosili su specifične priče i poruke. Taj narativni element vizualne umjetnosti provlači se kroz kompletnu povijest zapadnog slikarstva, samo su se teme mijenjale, od sakralnih, do političkih, svakodnevnih, itd. Strip je logičan nastavak iste tradicije.

Babilon je svojevrsna urbana bajka. Što je poslužilo kao inspiracija za taj album?

Kao inspiracija poslužio je život u gradu danas. Tema je pojedinac unutar sistema ili, preciznije, kreativni pojedinac unutar sistema, kako i gdje se estetika i etika prelamaju i na koji način ono što radimo vlastitim rukama i u što vjerujemo može utjecati na događanja i živote oko nas; u kojem trenutku moramo odabrati između osobnog i općeg, na koji način nas okolnosti određuju i je li kreativno, nužno i samo po sebi, moralno. Mene fascinira fenomen koji se događa danas u suvremenoj umjetnosti - medijska važnost i moralna odgovornost umjetničkog djela postale su obrnuto proporcionalne i utoliko se ukida osnovni smisao umjetnosti kao duhovnog i moralnog čina. Tema siromaštva i bogatstva nije nevažna tema, ali pravi problem je preživljavanje u sistemu koji ti oduzima prostor korisnog stvaranja, a tako ti oduzima i vlastiti smisao. S tim da u stvaraoce uključujem i stolara, i kovača, i bremzera, i krojača, i slikara, i grafičara, i druge. Takozvana demokracija u kojoj većina Zapada živi ujedno je temelj totalitarizma jer se hrani iluzija otvorenog sistema dok se najvažnije odluke donose mimo znanja i utjecaja pojedinca. Pojedinac je određen, manipuliran i ucijenjen svojim dugovima. Utoliko kvartovi u kojima ljudi zajedno rade, žive i dijele slične prostore i navike sistematski izumiru odnosno sistemski se uništavaju. To je globalni fenomen, od Brooklyna do Zagreba. I to je, dijelom, tema Babilona.

U vašem radu česta je tema grad i često se pojavljuju životinje. Možete li pojasniti zašto?
Grad je sukus suvremenog života, konglomerat suprotnosti i sukoba, mjesto u kojem se zbog njegove gustoće i dinamike moderni problemi najviše vide. Grad je i vizualno fascinantan jer njegov izgled, volumen, tekstura, svjetla i sjene odražavaju kontraste i apsurde kojima je ispunjen i naseljen. Životinje su za mene idealizirani simboli izgubljenog raja, jer svi današnji gradovi su nekada bili šume, pustinje i životinjsko carstvo - utoliko mi se sviđa ideja da duhovi tih potisnutih životinja i dalje žive među nama.

__________________

iz medijskih prikaza predstave Brooklyn Babilon, NY, 2011